- Rano je govoriti o prijemu • Na summitu ćemo potvrditi da vrata za nove članice ostaju otvorena, a prvi put će Crna Gora sjediti za tim stolom, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje šef političkog odjela američke misije pri NATO-u.
Da li je pitanje vojne imovine jedini uvjet za aktiviranje MAP-a i možemo li očekivati da će se to desiti na summitu u julu, u Varšavi? Kada se realno može očekivati prijem BiH u NATO?
- Za mene je još rano reći kakvu ćemo odluku donijeti kada se lideri NATO-a sastanu u julu. Odluke ćemo donositi kako se vrijeme summitu bude približavalo, ali kada uzmemo u obzir šta su lideri NATO-a rekli u decembru, kada su se sastali ministri vanjskih poslova u BiH, pozdravili su progres koji je napravljen, ali su i potcrtali činjenicu da je potrebno više. Kao što sam već rekao, pitanje imovine ne znači da se ne može dalje razvijati odnos sa NATO-om. Dokument pregleda odbrane će identificirati područja gdje će BiH provesti reforme i gdje NATO u tome može pomoći. Cijeli proces članstva u NATO zahtijeva jako puno posla. Nikada nije bio isti proces u dvije zemlje. Neke idu brže u taj proces, nekima će trebati duže vremena. Mi ćemo raditi s vama na tom putu, ali Bosna i Hercegovina ima jako važan posao pred sobom, ne samo kada je riječ o knjiženju vojne imovine već i kada je riječ o identificiranju oblasti u kojima najkonkretnije želi sarađivati sa NATO-om. Želimo ojačati odnos između BiH i NATO-a još više i znam iz razgovora sa mnogim saveznicama da i one to žele, ali to nije poklon. Bosna i Hercegovina mora uraditi mnogo posla. Na summitu u Varšavi sagledat ćemo i prijetnje koje su upućene samom NATO-u od Islamske države. Razmotrit ćemo i partnerstva sa nekoliko zemalja. Na summitu će Crna Gora, koja je pozvana u decembru da se pridruži Alijansi, prvi put sjediti za stolom NATO-a, ne kao potpuni saveznik, već kao posmatrač. Sudjelovanje Crne Gore bit će jak signal da su vrata NATO-a i dalje otvorena. Na summitu ćemo potvrditi činjenicu da NATO ima opredijeljenost ka zapadnom Balkanu i da vrata za nove članice i dalje ostaju otvorena.
- Za mene je još rano reći kakvu ćemo odluku donijeti kada se lideri NATO-a sastanu u julu. Odluke ćemo donositi kako se vrijeme summitu bude približavalo, ali kada uzmemo u obzir šta su lideri NATO-a rekli u decembru, kada su se sastali ministri vanjskih poslova u BiH, pozdravili su progres koji je napravljen, ali su i potcrtali činjenicu da je potrebno više. Kao što sam već rekao, pitanje imovine ne znači da se ne može dalje razvijati odnos sa NATO-om. Dokument pregleda odbrane će identificirati područja gdje će BiH provesti reforme i gdje NATO u tome može pomoći. Cijeli proces članstva u NATO zahtijeva jako puno posla. Nikada nije bio isti proces u dvije zemlje. Neke idu brže u taj proces, nekima će trebati duže vremena. Mi ćemo raditi s vama na tom putu, ali Bosna i Hercegovina ima jako važan posao pred sobom, ne samo kada je riječ o knjiženju vojne imovine već i kada je riječ o identificiranju oblasti u kojima najkonkretnije želi sarađivati sa NATO-om. Želimo ojačati odnos između BiH i NATO-a još više i znam iz razgovora sa mnogim saveznicama da i one to žele, ali to nije poklon. Bosna i Hercegovina mora uraditi mnogo posla. Na summitu u Varšavi sagledat ćemo i prijetnje koje su upućene samom NATO-u od Islamske države. Razmotrit ćemo i partnerstva sa nekoliko zemalja. Na summitu će Crna Gora, koja je pozvana u decembru da se pridruži Alijansi, prvi put sjediti za stolom NATO-a, ne kao potpuni saveznik, već kao posmatrač. Sudjelovanje Crne Gore bit će jak signal da su vrata NATO-a i dalje otvorena. Na summitu ćemo potvrditi činjenicu da NATO ima opredijeljenost ka zapadnom Balkanu i da vrata za nove članice i dalje ostaju otvorena.
Nema komentara:
Objavi komentar