Deset najskupljih namirnica na svijetu

Ukoliko vam se "zamanta" kada vidite cijene određenih proizvoda u lokalnim prodavnicama, nakon što pročitate koliko koštaju najskuplje namirnice na svijetu, bit će vam lakše.

1. Almas kavijar - 25.000 dolara

Iranski kavijar važi za najskuplji na svijetu. Nije ga jednostavno nabaviti, a upakovan je u pozlaćenoj metalnoj kutiji. Za njega se kaže da ga koriste kraljevi i carevi.

2. Jestivi zlatni list - 15.000 dolara za 450 grama

Najviše se koristi za dekoraciju hrane, a cijena varira od težine. Prah zlatnog lista dodaje se u šampanjac.

3. Dinja (Yubari King Melon) - 12.000 dolara

U japanskom gradu Yubari uzgaja se najskuplja sorta dinje na svijetu, a oni koji su probali kažu da ima sjajan ukus.

4. 230 Fifth Hot-dog - 2.300 dolara
Najskuplji hot-dog na svijetu može se pojesti u restoranu "230 Fifth" u New Yorku, a potrebna je narudžba 48 sati ranije. U sebi sadrži najbolji kavijar, a veličine je bejzbol palice. Cjelokupna zarada od ovog hot-doga odlazi u dobrotvorne svrhe.

5. Šafran - 1.500 dolara za 450 grama
Šafran je najskuplji začin na svijetu. Svaki cvijet ima tri dijela koja se beru veoma pažljivo, a zatim suše. Začin daje poseban ukus jelu.

6. Mafin Golden Phoenix Cupcake - cijena 1.000 dolara

Jedan od najskupljih mafina na svijetu jer je za jedan komad potrebno izdvojiti 1.000 dolara. Napravljen je od zrna vanile iz Ugande i vrhunske čokolade Amedei Porcelena. Zarada od mafina se daje u dobrotvorne svrhe.

7. Sir od magarećeg mlijeka - cijena 1.000 dolara

Napravljen je od mlijeka sa farme magaraca. S obzirom na to da magarci daju jako malo mlijeka, potrebno je 15 magaraca da bi se dobila četiri litra mlijeka, a postupak dobijanja mlijeka je potrebno ponoviti tri puta dnevno.

8. Kokice - Berco's Billion Dollar, cijena 250 dolara pakovanje
Posoljene najskupljom soli uz organski šećer za karamelu, pahuljice zlata od 23 karata.

9. Govedina Wagyu Ribeye, cijena 250 dolara po komadu

Rijetka govedina iz Japana dolazi od stoke koju redovno masiraju i hrane govedinom. Oni koji su je probali kažu da je ukus nevjerovatan.

10. Kafa Luwak, cijena 100 dolara po šoljici

Najskuplja kafa na svijetu pravi se od životinjskog izmeta. Naime, kafa dolazi od zrna koja se sakupljaju iz izmeta azijske životinje Civet koja podsjeća na mačku. Njen digestivni trakt daje kafi slatkastu aromu i nježan ukus. Godišnje se proizvede maksimalno 450 kilograma, a najviše se prodaje u SAD-u i Japanu.

Rešid Hafizović: Radikalni islamisti prkose i IZBiH i BiH

Islamska zajednica mora zahtijevati od onih koji se tako rado vole oslovljavati "ulemom" da ozbiljno porade na svome obrazovanju, pismenosti i općoj kulturi, kaže profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu koji u narednim Pogledima govori o hidžabu i Srebrenici.

Vijeće muftija bavilo se proteklih dana akcijom zatvaranja paradžemata zbog koje su prijetnje upućene i reisu Kavazoviću. Vi ste odavna suočeni s prijetnjama upravo zbog ukazivanja na problem radikalnih islamista. Kako dobiti ovu bitku?
- Da je prethodna administracija Islamske zajednice u BiH odgovorno radila svoj posao i da nije otvoreno paktirala sa selefistima i radikalnim islamistima u ovoj zemlji, Vijeće muftija u aktualnoj administraciji IZBiH ovu tačku danas ne bi uopće imalo na dnevnom redu. Da se ne zavaravamo, naravno, danas nije više riječ o pukoj tački dnevnog reda, već o jednoj brutalnoj, zastrašujućoj i veoma prijetećoj činjenici i neugodnoj pojavi s kojom se Islamska zajednica, zasigurno, ne može sama izboriti. Pomoć određenih institucija države će joj neminovno biti potrebna. Ne samo zbog Islamske zajednice čiji integritet se ozbiljno narušava, nego i zbog same države čija kredibilnost je, baš usljed ove neugodne pojave, u više navrata bila ozbiljno dovođena u pitanje.

Damir Miljević, ekonomski analitičar: Bez vladavine prava nema investicija

- Građani i privrednici izgubli su povjerenje u domaći bankarski sektor u RS-u, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje ekonomski analitičar Damir Miljević.

Kada se govori o poboljšanju poslovnog ambijenta da li na to utječe samo zakonodavstvo ili politička stabilnost i politička dosljednost vlasti, čime se u BiH baš i ne možemo pohvaliti?
- Da bi bilo ko investirao u neku zemlju, postoje tri osnovna uslova. Jedan je relativna politička stabilnost, drugi je povoljno zakonodavstvo i treći je vladavina prava. Znači da se zakonodavstvo, kakvo god da je, primjenjuje na sve. Po meni, osnovni problem kada je u pitanju spremnost bilo koga da investira u ovoj zemlji nisu zakoni, nego politički ambijent i nedostatak vladavine prava. To su elementi koji nedostaju i na kojima se treba raditi. Zakoni su relativno povoljni i kao primjer navest ću porez na dobit koji je u oba entiteta 10 posto, što je, ako izuzmemo poreski raj tipa Monaka i Kipra najpovoljnije. Jer, ta stopa je u Srbiji 16 posto. Sa tog stanovišta zakonodavstvo nije loše, ali ipak niko neće da investira. Prema tome nije suština u zakonima, nego vladavini prava.

Sonja Akšamija, predsjednica Stranke penzionera/umirovljenika BiH: Od Vlade tražimo da zasuče rukave

Penzioneri u FBiH će i dalje životariti, a mnogi se pribojavaju goreg i toliko o povjerenju prosječnog penzionera u Vladu, reforme, agende...

Jeste li upoznati sa tekstom nacrta zakona o PIO i je li Stranka penzionera/umirovljenika BiH bila uključena u izradu teksta?

- Da, upoznata sam sa tekstom nacrta zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, ali evo, po ko zna koji put ponavljam da je u najmanju ruku neozbiljno i tužno da jedna politička stranka koja u svom nazivu nosi ime penzioner/umirovljenik do ovog važnog, za penzionere životnog zakona, dođe tek nakon što on bude objavljen na internetu ili zavisi od dobre volje Saveza udruženja penzionera/umirovljenika.

Koje su zamjerke na ovakav nacrt zakona?

- Osnovna zamjerka je ta da se članom 47, stav 2. predviđa da sve povećane penzije budu zadržane i narednih pet godina, jer se tako, praktično, cementira važeće neprihvatljivo stanje kod izračuna penzija. Također, smatramo da je vrijednost općeg boda od 13,6 KM prevelika, te da njegova vrijednost ne bi trebala iznositi više od 11,00 maraka. Imamo neke primjedbe i na vanredno usklađivanje. Naime, vanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini, predviđeno članom 80, ako stopa rasta BDP-a u prethodne dvije kalendarske godine bude veća od tri posto, da se zamijeni sa stopom rasta od jedan posto i ako deficit budžeta Federacije BiH bude manji od jedan posto, da se zamjeni sa dva posto. Smatramo da bi trebalo ukinuti odredbe člana 149, koje se odnose na odgodu primjenjivanja člana 130. i člana 131. za period od najduže dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Jasmin Emrić, državni poslanik i predsjednik KO A SDA USK-a: Nismo u povoljnoj poziciji

Jasmin Emrić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji dolazi iz Unsko-sanskog kantona i koji obnaša i dužnost predsjednika Kantonalnog odbora A SDA, pokretač je nekoliko inicijativa koje se odnose na suživot uz granicu sa Republikom Hrvatskom, od oživljavanja unske pruge koja spaja dvije države, rasterećenja graničnih prelaza u USK-u na granici sa susjedom, ali se usprotivio, uz načelnike općina koje gravitiraju tom području, i planu te zemlje za lociranje odlagališta nuklearnog otpada uz granicu sa našom zemljom.

Kakav je, po Vama, odnos Vlade FBiH kada govorimo o udjelu Unsko-sanskog kantona u federalnom proračunu?
- Mi smo izrazili svoje negodovanje. Ipak, Unsko-sanski kanton ne participira dovoljno u investicijskim projektima koji se realiziraju u BiH. Kada se osvrnemo na izvršenja ranijih budžeta, onda je to još očiglednije. Mi smo kandidirali ponešto od projekata značajnih za Unsko-sanski kanton, imali smo obećanja od Vlade da će se oni naći u njihovom programu rada, ali to nije izvjesno i još se o tome pregovara.

Nismo u povoljnoj poziciji, ali ne smijemo odustajati i mi iz Unsko-sanskog kantona moramo pokušati da se do kraja godine izborimo za bolju poziciju.

Tamir Waser, šef političkog odjela američke misije pri NATO-u: Nećemo pokloniti članstvo BiH

- Rano je govoriti o prijemu • Na summitu ćemo potvrditi da vrata za nove članice ostaju otvorena, a prvi put će Crna Gora sjediti za tim stolom, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje šef političkog odjela američke misije pri NATO-u.

Da li je pitanje vojne imovine jedini uvjet za aktiviranje MAP-a i možemo li očekivati da će se to desiti na summitu u julu, u Varšavi? Kada se realno može očekivati prijem BiH u NATO?
- Za mene je još rano reći kakvu ćemo odluku donijeti kada se lideri NATO-a sastanu u julu. Odluke ćemo donositi kako se vrijeme summitu bude približavalo, ali kada uzmemo u obzir šta su lideri NATO-a rekli u decembru, kada su se sastali ministri vanjskih poslova u BiH, pozdravili su progres koji je napravljen, ali su i potcrtali činjenicu da je potrebno više. Kao što sam već rekao, pitanje imovine ne znači da se ne može dalje razvijati odnos sa NATO-om. Dokument pregleda odbrane će identificirati područja gdje će BiH provesti reforme i gdje NATO u tome može pomoći. Cijeli proces članstva u NATO zahtijeva jako puno posla. Nikada nije bio isti proces u dvije zemlje. Neke idu brže u taj proces, nekima će trebati duže vremena. Mi ćemo raditi s vama na tom putu, ali Bosna i Hercegovina ima jako važan posao pred sobom, ne samo kada je riječ o knjiženju vojne imovine već i kada je riječ o identificiranju oblasti u kojima najkonkretnije želi sarađivati sa NATO-om. Želimo ojačati odnos između BiH i NATO-a još više i znam iz razgovora sa mnogim saveznicama da i one to žele, ali to nije poklon. Bosna i Hercegovina mora uraditi mnogo posla. Na summitu u Varšavi sagledat ćemo i prijetnje koje su upućene samom NATO-u od Islamske države. Razmotrit ćemo i partnerstva sa nekoliko zemalja. Na summitu će Crna Gora, koja je pozvana u decembru da se pridruži Alijansi, prvi put sjediti za stolom NATO-a, ne kao potpuni saveznik, već kao posmatrač. Sudjelovanje Crne Gore bit će jak signal da su vrata NATO-a i dalje otvorena. Na summitu ćemo potvrditi činjenicu da NATO ima opredijeljenost ka zapadnom Balkanu i da vrata za nove članice i dalje ostaju otvorena.

Sloboda danas dočekuje Radnik, Široki protiv Zrinjskog

Preostala dva susreta 20. kola nogometne Premijer lige Bosne i Hercegovine igraju se danas.

Vodeća Sloboda u Tuzli dočekuje Radnik, trećeplasiranu ekipu nakon 19 kola, dok u hercegovačkom derbiju na Pecari igraju Široki Brijeg i Zrinjski.

Susret na Tušnju počinje u 15, a na Pecari u 17 sati.

Ostali susreti 20. kola odigrani su u subotu, a postignuti su sljedeći rezultati:

Drina - Slavija 1:1
Mladost - Vitez 0:0
Olimpic - Borac 3:0
Travnik - Rudar 0:0
Velež - Željezničar 0:1
Sarajevo - Čelik 2:1

Bundesliga: Bayern u Dortmundu sačuvao prednost

U derbiju sezone u njemačkoj Bundesligi fudbaleri Borussije Dortmund i minhenskog Bayerna odigrali su bez golova 0:0.

Krajnjim ishodom je zadovoljniji bavarski velikan koji je tako zadržao pet bodova prednosti u odnosu na „milionere".

Iako je preko 80.000 domaćih navijača na Westfalenu očekivalo trijumf svojih ljubimaca i potpuni povratak u borbu za naslov šampiona to se nije dogodilo. Bayern je i nakon 25. kola prvi sa 63 boda, a Borussia je ostala na drugom sa 58. 

Bangkok: Eksplodirao motor na vodenom taksiju, povrijeđeno najmanje 60 putnika

Najmanje 60 putnika povrijeđeno je rano jutros u Bangkoku kada je eksplodirao motor na vodenom taksiju dok je prilazio pristaništu, saopštila je danas policija.

Među povrijeđenima su i tri strana državljanina, uključujući Japanca i dvije žene iz Mjanmara. Ostali povrijeđeni su Tajlanđani.

Na brodu je bilo oko 70 ljudi na putu kroz gradske kanale u istočnom dijelu Bangkoka.

Policija navodi da još nije poznat uzrok eksplozije motora.

Turska: Teroristi bacili molotovljeve koktele na osnovnu školu

U mjestu Tarsus, nedaleko od Mersina na jugu Turske, pripadnici terorističke organizacije PKK bacili su molotovljeve koktele na školu.

Grupa napadača kasno sinoć je bacila šest ili sedam molotovljevih koktela na zgradu škole Barbaros, s ciljem da je zapale. Potom su napadači pobjegli s mjesta događaja.

Ekipe su uspjele spriječiti izbijanje požara u školi.

U napadu je pričinjena značajna materijalna šteta, ali su zvaničnici dodali kako će nastava u školi biti nastavljena.

U istom mjestu je u decembru prošle godine zapaljena osnovna škola Fahrettinpasa, dok je na osnovnu školu u naselju Sahin bačen molotovljev koktel. 

Izbori u Slovačkoj: Fico pobijedio, ali bez većine u parlamentu

Prema rezultatima prebrojanih 91 posto glasova, slovački premijer Robert Fico pobijedio je na jučerašnjim parlamentarnim izborima, ali je formiranje vlade zakomplikovano uspjesima krajnje desnice i opoziciionih stranaka.

Fico je osvojio 28,7 posto glasova ili daleko više od ostalih, ali manje od 35 posto koliko je predviđano u predizbornim anketama.

Rezultati pokazuju da će najmanje osam partija dobiti mandate u novom sazivu parlamenta.

Fico, koji se nadao da će oformiti vladu sa manjim koalicionim partnerom, rekao je da će formiranje koalicije u veoma podijeljenom parlamentu trajati dugo i biti teško zbog "veoma komplikovanih" rezultata izbora.

"Kao stranka koja je dobila najviše glasova, imamo obavezu da pokušamo da oformimo razumnu i stabilnu vlast. Mogu odmah da kažem da to neće biti lako", izjavio je Fico novinarima, prenijela je Srna.

Austrijski mediji: EU zatvara balkansku izbjegličku rutu

Na samitu Evropske unije u ponedjeljak za najviši prioritet Unije treba da bude proglašena odluka o trenutnom zatvaranju ilegalnog toka izbjeglica balkanskom rutom ka Njemačkoj, proizlazi iz dokumenta u koji je uvid imao austrijski list Standard, prenosi N1.

Kako je u subotu navečer objavljeno na sajtu lista, Atina bi morala odmah da obezbijedi 50.000 mjesta za potencijalne azilante, a zauzvrat Grčka će dobiti "svu" pomoć EU.

Također, migranti koji nemaju nikakve izglede da dobiju azil biće odmah deportovani u Tursku. 

Prema pisanju lista, samit Evropske unije u ponedeljak s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom, a zatim i sastanak šefova vlada i država dvadesetosmorice bez turskog premijera, mogao bi da donese dramatičan zaokret u dosadašnjoj politici postupanja EU u izbjegličkoj krizi.

To, kako navodi Standard, prozlazi iz za sada još tajnog nacrta dokumenta, u koji je list imao uvid, a koji je još uvijek predmet usaglašavanja vlada članica EU. U tom dokumentu, kako navodi list, "bukvalno" piše: "Neregularni dotok migranata duž balkanske rute se završava. Ta ruta je od sada zatvorena".

Planiran je i posebni sporazum o repatrijaciji sa Turskom, koji bi trebalo da stupi na snagu od 1. juna. Zauzvrat, biće ubrzan i akcioni plan Turske sa EU, a Unija će se obavezati i da započne sa direktnom relokacijom sirijskih izbjeglica iz Turske u zemlje članice.

Što se tiče mjera na teritoriji same EU i rješavanja pitanja kolona izbjeglica koje će biti blokirane zatvaranjem balkanske rute, Unije se obavezuje da će pružiti Grčkoj svu raspoloživu pomoć, uključujući i značajnu finansijsku, kao i da će uputiti službenike zajedničke granične agencije EU, Fronteksa, na granice Grčke sa Makedonijom i Albanijom.

Braća dobila na lutriji: Jamesu 291 milion, Bobu 7 dolara

U saveznoj američkoj državi Pennsylvanija braća James i Bob Stocklas dobili su na lutriji na Floridi gdje su bili na odmoru.

Sudac po struci James i njegov brat Bob kupili su listiće na Floridi nakon čega su se vratili domovima u Bethlehemu.

Dok je sjedio u svom omiljenom restoranu, James je saznao za dobitak provjeravajući listić preko telefona. Osvojio je 291 milion američkih dolara, dok je Bob dobio samo sedam dolara.

Tog jutra je James častio doručkom sve goste u restoranu, a svojoj porodici je poručio kako se vraćaju na odmor na Floridu.

Lutrija Floride saopćila je kako je James odabrao cjelokupnu isplatu u iznosu od 191 miliona dolara.

Iranski milijarder osuđen na smrt zbog korupcije

Iranski poslovni čovjek Babak Zanjani, "težak" oko 13,5 milijardi dolara, osuđen je na smrtnu kaznu zbog korupcije, saopštile su danas iranske vlasti.

Zanjani je postao poznat tokom vladavine bivšeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, zahvaljujući tome što je iznalazio načine da preusmjeri strane valute vlastima u Teheranu, uprkos finansijskim sankcijama uvedenim iranskim bankama kao vid kazne za nuklearni program te zemlje, prenijela je agencija AFP.

Taj milijarder je uhapšen u decembru 2013. godine pod optužbama da je u džep stavio više milijardi dolara prihoda od prodaje državne nafte, što on negira.

Osim što je osuđen na smrtnu kaznu, Zanjani mora da plati i odštetu državi, izjavio je portparol suda Golam Hosein Mohseni-Eddzeje.

Zanjani, jedan od najbogatijih Iranaca, nalazio se na "crnoj listi" EU i SAD-a zbog pomaganja iranskim vlastima da zaobiđu sankcije na prodaju nafte, koje su tada bile na snazi. 

Irak: U bombaškom napadu u gradu Hilla poginulo najmanje 47 osoba, ISIL preuzeo odgovornost

Najmanje 47 osoba je poginulo, među kojima je 39 civila, kada je kamion eksplodirao na kontrolnom punktu u blizini iračkog grada Hilla, južno od Bagdada, navode policijski i medicinski izvori, prenosi Anadolija.

Zvaničnik iračke policije istakao je da je među poginulima 39 civila, dok su ostali pripadnici snaga sigurnosti. U napadu u Hillahu, 95 kilometara južno od iračke prijestonice, povrijeđeno je najmanje 65 osoba dok ljekari iz lokalne bolnice navode da je najmanje 11 ranjenih u teškom stanju.

Kako je rekao neimenovani irački zvaničnik, napadač je aktivirao bombu u kamionu punom eksploziva na kontrolnom puktu za ulaz u grad Hillah u trenutku kada se u blizini nalazilo desetine automobila.

Broj žrtava potvrdili su i medicinski zvaničnici koji su željeli ostati anonimni.

Odgovornost za napad je preuzela Islamska država. Džihadisti su odgovornost preuzeli na internet stranici novinske agencije Amak koja podržava Islamsku državu. 

Bagdad je posljednjih mjeseci poprište nasilja i samoubilačkih napada, u kojima je stradalo više od 100 ljudi.

ISIL poražen na istoku Afganistana

Predsjednik Afganistana Ashraf Ghani izjavio je da je teroristička organizacija ISIL poražena na istoku zemlje, gdje je ranije preuzela kontrolu nad nekim zabačenim okruzima, prenosi Anadolija.

Govoreći na današnjem otvaranju parlamentarne sjednice, Ghani je kazao kako su afganistanske snage porazile militante odane ISILA-u u provinciji Nanharhar na granici sa Pakistanom.

"Afganistan će postati groblje za pripadnike ISIL-a", poručio je predsjednik te zemlje. 

ISIL je prisutan u Afganistanu duže od godinu. Zvaničnici tvrde kako su većina militanata koji sebe nazivaju pripadnicima ISIL-a nezadovoljni talibani.

Afganistanske snage proglasile su pobjedu nakon 21-dnevne operacije u okruzima Achin i Shinwar u istočnoj regiji Nanharhar, tvrdeći da je najmanje 200 militanata ubijeno.

O Njemackoj

Njemačka

"Deutschland" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Deutschland (razdvojba).

Savezna Republika Njemačka Bundesrepublik Deutschland
Zastava Grb
Geslo Einigkeit und Recht und Freiheit (njem.: "Jedinstvo, pravda i sloboda")
Himna Das Lied der Deutschen
Glavni grad	Berlin
Službeni jezik	njemački 1)
Državni vrh
- Predsjednik	Joachim Gauck
- Predsjednica Vlade	Angela Merkel, CDU
Neovisnost	Ujedinjenjem 3. listopada1990.
Površina	61. po veličini
- ukupno	357.050[1] km2
- % vode	2,3 %
Stanovništvo	14. po veličini
- ukupno (2006)	82,422.299
- gustoća	230,8/km2
BDP (PKM)	procjena 2011.
- ukupno	3099 milijardi USD (5.)
- po stanovniku	37.896 USD (18.)
Valuta	euro 2) (100 centa)
Pozivni broj	+49
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.de
1) danski, lužičkosrpski jezici, romski, frizijski jezici i donjosaskislužbeno su priznati i zaštićeni kao manjinski jezici; 2) Do 1999. njemačka marka

Savezna Republika Njemačka (njem.: Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeverugraniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom iŠvicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja^[2] (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71.

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Članica je iUjedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.^[3]

Sadržaj

  [sakrij] 

• 1Povijest
• 2Politika
• 3Zemljopis
  • 3.1Reljef
  • 3.2Klima
  • 3.3Flora
  • 3.4Rijeke
• 4Savezne zemlje
• 5Gospodarstvo
• 6Promet
• 7Stanovništvo
• 8Religija
• 9Kultura i znanost
• 10Šport
• 11Praznici (neradni dani)
• 12Izvori
• 13Vanjske poveznice
  • 13.1Ostali projekti

Povijest[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Povijest Njemačke

O ranoj njemačkoj povijesti, zna se iz arheoloških nalazišta i zapisa o bitkama s Rimskim Carstvom^[4]. Germanska plemena širila su se iz Skandinavije prema jugu u 1. stoljeću pr. Kr. Sukobljavali su se s Rimljanima, o čemu je pisao Tacit u knjizi Germania. Oko 260. godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) i širili su se na području današnje Njemačke^[5].

Prvi Reich - kroz veći dio svoje povijesti poznat kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843.godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. utemeljio Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale podjelom Franačkog Carstva 843. godine. Prvi Reich se u raznim oblicima održao do1806. godine, kad je nestao u Napoleonskim ratovima.

Prinčevi elektori Svetog Rimskog Carstva.

Njemački redovnik, Martin Luther izvjesio je na vrata crkve u Wittenbergu, svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju Crkve, 1517., što je kasnije dovelo do Protestanske reformacije i odvajanja od Katoličke Crkve.

Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činiloNjemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).

Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački "Reich", što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo" odnosno "imperija". "Drugi Reich" je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je 9. studenog 1918.

Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske).

Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila jedemokratska Weimarska Republika.

Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps.

Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova.

Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike. Tako je nastupioTreći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933.-1945.).

Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast, jer je postao i predsjednik.

Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja, kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, uključujući i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat.

Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna prognanika koji su se iselili na preostali teritorij i 45 godina podijeljene Njemačke. Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100 000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Savezna Republika Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država i Njemačka Demokratska Republika s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila SR Njemačkoj 1957. godine. Tijekom 1960-ih duž cijele granice, preko 1 000 km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka.

Dana 13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni protesti 1968. u SR Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam.

Kancelar Willy Brandt najviše je doprinjeo poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke.

Poznat je njegov Kniefall, kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava.

Berlinski zid.

Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine, nakon pada Berlinskog zida.

Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Island i Vatikan, koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).

Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.

Politika[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Politika Njemačke

Njemačka je ustavna savezna demokracija, čiji je politički sustav naveden u Ustavu iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemačka imaparlamentarni sustav, na čelu Savezne vlade (Bundesregierung) je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament.

Zgrada Reichstaga

Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima.

Sustav izbora je proporcionalni s pragom, a zastupanje je pola izravno i pola s lista. Kada se računa koliko će stranke dobiti s lista uzima se u obzir koliko su već dobile izravno.

Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Bundesrat ovisno o predmetu može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.

Poglavar države je Bundespräsident (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti.

U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u Karlsruheu.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Njemačke

Karta Njemačke

Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske razvijenosti i pripadnosti Europskoj unijipribrajamo Zapadnoj Europi.

Središnji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora, Sjeverno i Baltičko more, koja su spojena umjetno prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa se Hamburg razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do Sjevernog mora, a povezuje Švicarsku, Njemačku, Francusku i Nizozemsku. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

Reljef[uredi VE | uredi]

Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna njemačka nizina.

Krajolik u alpskom području

Južnije od Dunava nalazi se predalpski prostor, koji je u doba pleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalaze Bavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.

Schwarzwald

Planinski sustav Schwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama jele i smreke. Planina je nastala za vrijeme hercinske orogeneze (Devon) pa je bogata rudama. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih zima, bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjom satova.

Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. Švapske Alpe ili Franačke Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.

Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni šumama, a geološki stare stijene bogate su rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u19. stoljeću započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava Njemačka".

Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cjelina Njemačke. Prostire se od Njemačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je prekrivao (glacijali). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90metara nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom posljednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno sešumski i travnati biljni pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom čovjek je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora plima prodire u unutrašnjost i do desetak kilometara zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdje ulijevaju u more tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr.Hamburg (Laba) i Bremen (Weser), koji su duboko uvučeni u kopno.

Klima[uredi VE | uredi]

U Njemačkoj prevladava umjereno topla vlažna klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan zrak tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa je česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700 mm u zavalama i dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nadmorem. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.

Flora[uredi VE | uredi]

Zbog dugotrajne naseljenosti, prirodni biljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno šumom. Tipična biljna zajednica jebukova šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovali kisele kiše. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanja pošumljavanju i ekološkim problemima.

Rijeke[uredi VE | uredi]

Dunav u Ulmu(pogled s katedrale)

U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke. Rajna je najznačajnija rijeka, koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 km. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova, da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku. Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. Rijeka Laba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe, koje nemaju izlaz na more.

Savezne zemlje[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Njemačke savezne zemlje

Politička karta Njemačke, tj. karta političke (administrativne) podjele Njemačke

Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih zemalja (Bundesländer, jednina: Bundesland):

• Baden-Württemberg
• Bavarska (Bayern)
• Berlin (grad-država)
• Brandenburg
• Bremen (grad-država)
• Donja Saska (Niedersachsen)
• Hamburg (grad-država)
• Hessen
• Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern)
• Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz)
• Saarland
• Saska (Sachsen)
• Saska-Anhalt
• Schleswig-Holstein
• Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen)
• Tirinška (Thüringen)

Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (Kreise).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Njemačke

Njemačka je svjetski poznati proizvođač automobila

Njemačka je treća gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te gospodarski daleko najjača država Europe.

Ipak, kapitalističko gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke, koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.

Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.

Promet[uredi VE | uredi]

Vlak ICE 3

Podrobniji članak o temi: Promet Njemačke

Njemačka prometna mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguraciji tla bez velikih prirodnih prepreka. Cestovni sustav obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000 km su autoceste); cestovna je mreža osobito gusta na zapadu, uz najurbaniziranija područja. Njemački željeznički sustav ima oko 40 000 km pruga; suvremen je i djelotvoran, osobito na zapadu. Frankfurtska zračna luka treća je u Europi poslije Londona i Pariza. Rajna i Laba su okosnice riječne mreže.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Njemačke

U Njemačkoj živi 82 437 995 stanovnika (2005.). Nijemci čine najveći broj 91,16% (75 148 846). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2005.) stranih državljana, a najveća skupina su Turci 2,4% (1 764 300) dok ostali zajedno čine 6,1% stanovništva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati (31. 12. 2005: 228 926), Rusi iBošnjaci. Većinu stranih državljana čine izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.

Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru živi danska manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj zemlji Schleswig-Holstein. Frizijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj državiBrandenburg živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i Romi kojih ima oko 70 000.

Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.

Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25 000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.

Religija[uredi VE | uredi]

Zemljovid konfesionalne pripadnosti po cenzusu 2011: žuta: rimokatolici, ljubičasta: evangelici, plava: bez konfesije; tamna: apsolutna većina, svjetla: relativna većina

Katedrala u Wetzlaru

Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.

Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio Katoličkoj Crkvi i osnovaoprotestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.

Najraširenija religija u Njemačkoj je kršćanstvo. Protestanti, odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici čine također 33% populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.

Preostalih 10% stanovništva čini oko 4% muslimana (3,3 milijuna), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1,5%) pripada pravoslavnim zajednicama (većinom Srbi i Grci), milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150 000 Židova, 150 000 budista i 100 000 hinduista.^[6]

Kultura i znanost[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Kultura Njemačke

Johann Sebastian Bach

Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. Poznati njemački skladatelji su

• Georg Friedrich Händel
• Carl Orff
• Carl Maria von Weber
• Jacques Offenbach
• Karlheinz Stockhausen
• Schumann
• Mendelssohn
• Beethoven
• Bach
• Brahms
• Wagner

književnici

• Goethe
• Hoffmann
• Heine
• Mann
• Brecht
• Schiller
• braća Grimm

umjetnici

"Razapinjanje Krista" (Kreuzigung Christi) Lucasa Cranacha Starijeg

• Dürer
• Ernst
• Beuys
• Baselitz
• Lucas Cranach Stariji
• Caspar David Friedrich

filozofi

• Max Weber
• Engels
• Kant
• Hegel
• Marx
• Nietzsche
• Johann Gottfried Herder
• Martin Heidegger
• Arthur Schopenhauer

matematičari

• Carl Friedrich Gauss
• Bernhard Riemann
• Gottfried Leibniz

znanstvenici

• Georg Simeon Ohm
• Robert Wilhelm Bunsen
• Robert Koch
• Wilhelm Conrad Röntgen
• Gustav Robert Kirchhoff
• Wilhelm Eduard Weber
• Einstein
• Otto Hahn
• Hertz
• Alexander von Humboldt
• Born
• Johannes Kepler
• Planck
• Werner Heisenberg
• Rudolf Virchow

izumitelji

• Benz
• Otto
• Diesel
• Johannes Gutenberg
• Ferdinand von Zeppelin
• Daimler

Nobelovu nagradu dobilo je 98 Nijemaca. Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je x-zrake (rentgenske zrake) i prvi je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901.

Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio lingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.

Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim Berlinom (Berlinski filmski festival), te novom glazbom i umjetnošću.

Između ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.

Šport[uredi VE | uredi]

Borussia Dortmund protiv Schalke uBundesliga

Sport je sastavni dio života Nijemaca. Članovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a još 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima^[7]. Nogomet je najpopularniji sport. Njemački nogometni savez je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna službenih članova. Bundesliga je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje nasvijetu. Njemačka nogometna reprezentacija osvajala je Svjetsko nogometno prvenstvo 1954., 1974., 1990. i 2014. teEuropsko nogometno prvenstvo 1972., 1980. i 1996. Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na svimOlimpijskim igrama. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara u Berlinu 1936. i u Münchenu 1972. te Zimskih olimpijskih igri u Garmisch-Partenkirchenu 1936.

Praznici (neradni dani)[uredi VE | uredi]

Osim državnih praznika, svaka savezna država određuje svoje praznike (gesetzliche Feiertage).

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Nova godina	Neujahr
6. siječnja	Sveta tri kralja	Hl. Drei Könige	Bavarska, Baden-Württemberg, Saska-Anhalt
klizni datum	Veliki petak	Karfreitag
klizni datum	Uskrsniponedjeljak	Ostermontag
1. svibnja	Praznik rada	Tag der Arbeit
klizni datum	Uznesenje Kristovo	Christi Himmelfahrt
klizni datum	Duhovi	Pfingstmontag
klizni datum	Tijelovo	Fronleichnam	Bavarska, Baden-Württemberg, Hessen, Sjeverna Rajna-Vestfalija,Porajnje-Falačka, Saarland i neke zajednice Saske i Tirinška
15. kolovoza	Velika Gospa	Mariä Himmelfahrt	zajednice Saarlanda i Bavarske s većinskim katoličkim stanovništvom
3. listopada	Dan ujedinjenja Njemačke	Tag der Deutschen Einheit	praznik od 1990. godine
31. listopada	Dan reformacije	Reformationstag	Mecklenburg-Zapadno Pomorje i Brandenburg
1. studenog	Svi sveti	Allerheiligen	Bavarska, Baden-Württemberg, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Porajnje-Falačka, Saarland
klizni datum	Dan pokore	Buß- und Bettag	samo Saska
25. prosinca	Božić	1. Weihnachtsfeiertag
26. prosinca	Sveti Stjepan	2. Weihnachtsfeiertag

Jedini grad u Njemačkoj sa svojim posebnim praznikom jest Augsburg, koji 8. kolovoza slavi Friedensfest ("Praznik mira").

Izvori[uredi VE | uredi]

1. Jump up↑ [1]
2. Jump up↑ [2]
3. Jump up↑ Germany Top Migration Land After U.S. in New OECD Ranking. Bloomberg (20 May 2014). pristupljeno 29 August 2014
4. Jump up↑ Jill N. Claster: Medieval Experience: 300–1400. NYU Press 1982, p. 35. ISBN 0814713815.